Kako stvoriti dobre navike?

U postu "Kako pravilno postaviti ciljeve?", objavljenom početkom prošle godine, opisala sam tri koraka koja su nužna za pravilno postavljanje ciljeva.

No, kao što ste i sami vjerojatno pretpostavili, pravilno postavljanje ciljeva samo je početak. Sigurna sam da vam se mnogo puta dogodilo da ih, unatoč dobrom planiranju i praćenju sva tri koraka, niste uspjeli ispuniti.

Stvaranje dobrih novih navika

Razloga za to može biti nekoliko (o tome za minutu), no najprije bih željela pojasniti razliku između ciljeva i navika. Iako na prvi pogled znače isto, ipak između njih postoji suptilna razlika. Cilj je krajnje stanje koje želimo postići, npr. zdravije se hraniti da poboljšamo krvnu sliku, a kad ga preciziramo "Čokoladu, čips i kolače jesti jednom u dva tjedna, a želju za grickanjem zadovoljiti osmišljavanjem zdravijih grickalica, npr. domaćim čipsom od jabuka.", onda zapravo stvaramo navike, male korake koji će nam pomoći u postizanju cilja, a vjerojatno će se nastaviti i kada taj prvotni cilj ispunimo. Znači, cilj nam nije pojesti što više čipsa od jabuka, nego je to samo jedna od navika koju ćemo usvojiti da poboljšamo krvnu sliku. Jednom kad usvojimo tu naviku, ona će se nastaviti i kad krvna slika bude bolja.

E, sad, kako uopće stvoriti dobru naviku? Nekim je to ljudima relativno jednostavno - nešto odluče, "naprave" malo vremena u danu za provedbu i bum, usvojili su novu naviku. Međutim, takvi su sretnici rijetki, većina se (uključujući i mene) "bori" s novim navikama.

Prvi bi korak onda definitivno bio (naravno, nakon što ste cilj PRAVILNO postavili, a niste ga ispunili), razmisliti o tome što vas koči u njegovoj provedbi, odnosno u stvaranju novih navika.

Nakon male analize, shvatila sam da postoji nekoliko razloga:

Najčešće u pitanju nije samo jedan razlog, nego je to skup pojedinih ili čak svih nabrojenih. Dobra je vijest da ovi razlozi ipak ne bi trebali biti prepreka stvaranju novih navika jer za njih postoje praktična rješenja.

Krenimo onda redom:

1. Nedostatak vremena
Vjerojatno jedan od najčešćih razloga. Iako je vrijeme katkad zbilja ograničavajući faktor (koliko god mi to željeli, dan ne može imati 25 sati), u većini slučajeva pred sebe postavljamo prevelike zahtjeve. Daklem, krenite s malim koracima - umjesto sa sat vježbanja dnevno (kojeg ste ambiciozno "ugurali" u ionako pretrpanu TO DO listu), počnite s 15 minuta. Realnije je da ćete u danu pronaći 15 minuta, a i mozgu ćete "dati do znanja" da to vježbanje i nije tako loše. I zapamtite, i mali se koraci računaju - ako svaki dan vježbate 15 minuta, na kraju tjedna to će biti 105 minuta. A 105 minuta je bolje od 0 minuta, zar ne?

2. Kompliciranost nove navike
Za razliku od prvog slučaja, gdje je nova navika vremenski prezahtjevna, ovdje je riječ o prezahtjevnim koracima koji je prate - npr. odlučili ste slijediti određeni plan vježbanja, ali vam trebaju utezi koji stoje ispod kreveta pa sobni bicikl koji se zaglavio iza ormara i još 100 drugih stvari, a još niste ni krenuli s vježbanjem. Rješenje ovog problema je u maksimalnom pojednostavljanju navike - sve potrebno pripremite prije spavanja (ako vježbate ujutro) ili pak osmislite novi i jednostavniji plan vježbanja koji ne zahtijeva toliko opreme. I još nešto - kao što možete pojednostaviti dobre navike, tako možete i zakomplicirati one loše. Svaki put kad iz ormara želite uzeti neku nezdravu grickalicu, put od trosjeda do ormara prijeđite u čučnjevima. Ili uopće nemojte kupovati nezdrave grickalice. Daleko od očiju, daleko od usta, ha ha ha.

3. Zaboravljivost
Iako ne tako česta, i zaboravljivost zna biti prepreka održavanju navika. Npr. shvatili ste da pijete premalo vode - za početak ste odlučili popiti jednu čašu više od uobičajenog, čak ste i kupili fensi šmensi bocu koju svuda nosite sa sobom, ali i dalje ne pijete dovoljno jer zaboravljate. Najbolje rješenje u ovom slučaju bilo bi tzv. slaganje navika koje podrazumijeva obavljanje nove navike nakon neke stare, već dobro ukorjenjene. Npr. svaki put kad u ruke uzmete mobitel, popijte pola čaše vode (nemojte se samo otrovati vodom, ha ha ha).

4. Bezvoljnost i neuživanje u novoj navici
Danas ste baš bezvoljni i ne da vam se ustati iz kreveta, a kamoli išta drugo. Ili vam je nova navika toliko mrska da uopće ne znate biste li s njom nastavili. Naravno, malo pretjerujem, ali bezvoljnost i neuživanje česti su razlozi zbog kojih nam usvajanje novih navika ne ide glatko. Ako najviše problema imate upravo s ovim razlozima, pronađite nekog s kim ćete pokušati savladati željenu naviku - mamu, sestru, prijateljicu, dečka, supruga, neznanca u Fejsbuk grupi, koga god. Na taj ćete način imati nekoga kome ćete "odgovarati" (ali ta osoba i vama), a to će vas potaknuti na nastavljanje s navikom (kompliciranije je ispasti neodgovoran u tuđim očima nego u svojim; koliko god mi to negirali, ipak nam je stalo do toga što drugi misle o nama). Isto tako, ako određene aktivnosti radite u društvu, veća je šansa da ćete se i bolje zabaviti - npr. ako ste odlučili napraviti čips od jabuke s početka posta, pozovite prijateljicu na druženje i umjesto sjedenja na kavi u kafiću ispecite grickalica za iduća dva tjedna.

5. Propitivanje o tome ima li nova navika uopće smisla
Zna se dogoditi da, unatoč svjesnom znanju da će nas ta navika dovesti do ispunjenja cilja, ipak u njoj ne vidimo smisao. Razlog tome može biti što iza prakticiranja te navike nema instant nagrade (ili kazne). Npr. guza vam se neće odmah utegnuti ako napravite 10 čučnjeva niti ćete vam se krvna slika drastično pogoršati ako 5 dana zaredom jedete pizzu. Svoju ćete nagradu (lijepo oblikovanu guzu) ili kaznu (začepljenje žila) dobiti tek nakon nekog vremena. Iako to neki ljudi lako shvate, većina nas je poput psića koje je potrebno dresirati - zato si probajte osigurati male nagrade koje će vas motivirati za nastavak s dobrim navikama, npr. za svaki odrađeni trening nagradite se s pola sata čitanja knjige (naravno, ako volite čitati).

6. Težnja perfekcionizmu
Većina nas teži perfekcionizmu, tj. želimo postići to neko stanje savršenstva, koje, koliko god se mi trudili, ipak ne postoji. Zato mnogi od nas odustaju od nove navike već i ako je jednom propuste napraviti. Npr. danas niste stigli obaviti trening jer vam je beba bila bolesna ili ste pojeli dvije čokoladice više. U tom se slučaju u nama automatski javlja osjećaj krivnje, ali i odzvanja ono "Gotovo je, nema smisla ovo dalje raditi jer sam tako i tako već zabrljao.". Odustajanje je jednostavnije spriječiti ako željenu naviku usporedimo s nekom poznatom - jedan banalni primjer je pranje zuba (barem se nadam da vam je ta navika poznata, ha ha ha). Vjerojatno vam se dogodilo da ste barem jednom umorni zaspali, a niste oprali zube - jeste li i tada pomislili "Pff, gotovo je, više uopće neću ni pokušavati."? Sigurna sam da niste jer bi to bilo potpuno besmisleno. Slično je i s drugim navikama. Uostalom, nemojte zaboraviti da za usvajanje nove navike treba minimalno 21 dan, a istraživanja koja su to detaljnije pokušala pojasniti, otkrila su da u nekim slučajevima treba čak i 254 dana. Daklem, nema odustajanja!

...

Ništa, nadam se da ste naučili nešto novo iz ovog posta i da će vam ovi savjeti pomoći u ispunjenju vaših ciljeva i stvaranju novih navika. Još jedna stvar koju sam umalo zaboravila - pratite ispunjavanje ciljeva! To možete napraviti popisivanjem na posebnom papiru u planeru ili pak samo označavanjem zvjezdicom na TO DO listi. Glavno je samo da pratite napredak!

S kojim vi navikama imate poteškoća? Zbog kojih razloga najčešće odustajete? Primjenjujete li koji od ovih savjeta?

Možda vam je malo neobično što sam kao primjer pri objašnjavanju uzela zdravu prehranu i vježbanje, budući da to nisu teme o kojima pišem na blogu. No, valjda ste shvatili da su to navike s kojima se "borim"; organizacija i čišćenje su mi nekako "prirodni" pa ne moram smišljati različite prečace za motivaciju. Ali ako vas to muči, slobodno ostavite komentar pa ću vam drage volje pomoći.

Oznake: ,